nardev

nardev.org

Short and simple blog, images, programming and electronics projects....and anything else i want to write about...Sometimes in English sometimes not...

1 April 2019

Radio stanica na planini

Radio stanica na planini

Radio stanica na planini + (Kratko uputstvo za Baofeng)

(ovaj tekst je objavljen i na sajtu planinarenje.ba)

Sasvim sigurno, radio stanica nije nužna oprema za uživanje na planini ali u nekim prilikama može biti izuzetno korisna te dodati još malo zabave tokom planinarenja. Međutim, radio difuzija je zakonski uređena oblast, a kako je ovo tekst za vas planinare, u nadi da mi kolege radio amateri neće previše zamjeriti, ovu priču o radio stanicama ću pokušati što više pojednostaviti.

Dakle, ovo nije tekst kako postati radio amater ali ću pokušati da dam bar osnovne upute koje su vam neophodne da bi korištenje radio stanice bilo legalno i svrsishodno.

Obične male stanice

Vjerovatno ste svi vidjeli da su neke stanice legalno i lako dostupne u trgovinama široke potrošnje, OBI, Domod, međutim, obično iskustvo korištenja takvih stanica nije naručito impresivno. Udaljenost na koju su u stanju da kvalitetno prenose glas su jako male te uglavnom su zaključane na 8 kanala sa eventualno nekim “zaštićenim” pod kanalima. O čemu se tu zapravo radi? Postoji izvjesna EU regulativa, a slično je i u ostalim dijelovima svijeta, koja definira 8 analognih i 16 digitalnih frekvencija u UHF spektru, koje su slobodne za korištenje, sa snagom do 0.5W predaje, bez ograničenja i dozvola. Takođe poznato i kao “PMR” (personal mobile radio).

Takve radio stanice obično možete naći u upotrebi na gradilištima, unutar restorana, trgovina itd. S obzirom na ograničenja u snazi predaje, takve stanice imaju jako mali domet te tako da radiodifuzni spektar ostaje dosta čist i nema preklapanja sa drugim korisnicima spektra.

Ipak, takve stanice vam neće puno značiti na planini!

(!!! kada se kaže “kanal”, misli se na neku frekvenciju u radioamaterskom spektru. Ona može biti neka unaprijed dogovorena ili proizvoljna. Naprimjer, po dogovoru, kad se kaže “Prvi kanal od 8 PMR kanala”, to odgovara frekvenciji “446.00625 MHz” itd.)

Za analogne radio stanice, PMR kanali se odnose na sledeće frekvencije:

PMR Channel Frequency (MHz)
1 446.00625
2 446.01875
3 446.03125
4 446.04375
5 446.05625
6 446.06875
7 446.08125
8 446.09375

Radio stanica za svakog planinara

Radio stanice radi kakvih i pišemo ovaj tekst, imaju neuporedivo više mogućnosti. Neke od njih, koje ćemo kasnije objasniti su:

(!!! Ovdje sam se fokusirao samo na ručne analogne stanice, za ostale, digitalne ili mobilne i fiksne stanice pokušaj te naći nešto više informacija u prilogu i na sajtovima radioamaterskih klubova.)

Zašto radio stanice mogu biti korisne planinarima?

Prije svega, prilikom vođenja većih planinarskih grupa, jako zgodno da vodići koji se nalaze naprijed i oni na začelju, imaju mogućnost da se čuju bez dovikivanja ali i ako moraju jedni drugima skrenuti pažnju na neke pojave u kretanju grupe. Ukoliko neko zaostaje, ako se povrjedi i slično.

Takođe, ukoliko se grupa odluči razdvojiti, ali ipak ostati u istom regionu, da bi imali jednostavnu međusobnu komunikaciju, radio stanice će dobro poslužiti. Mobiteli ne rade uvijek a i nisu toliko interaktivni.

Kako se planinari često kreću geografski višim i otvorenijim predjelima, čak i sa ručnim radio stanicama mogu da se jave na neke od radioamaterskih releja i razgovaraju sa radioamaterima ili drugim planinarima koji su jako daleko od njih.

Ovdje ću samo radi približavanja šta to znači u praksi, opisati nekoliko mojih javljanja.
• Sa vrha Trebevića, razgovarao sam sa kolegom radio amaterom u Hrvatskoj, preko releja R5, (na Kozari). Sa ručnom stanicom. Prijem je bio perfektan
• Sa nekog od vrhova oko Prokoškog jezera, sasvim kvalitetno sam u isto vrijeme razgovarao sa kolegom u Crnoj Gori i na Kopaoniku u Srbiji.
• Sa vrha Bjelašnice, bilo je moguće aktivirati manje više sve regionalne releje u BiH.
• Sa antenom na krovu automobila i ručnom stanicom, vozeći se kroz Kiseljak, razgovarao sam preko releja R7 (na Trebeviću) sa kolegom koji je bio u svom stanu u Sarajevu
• itd…

Za razliku od mobitele, sa radio stanicama obično može te imati komunikaciju i tamo gdje nema signala za mobitele ali i još jednu zanimljivu mogućnost a to je komunikacije cijele grupe a ne samo jedan na jedan kako je to obično slučaj sa telefonom.

U slučaju pružanja pomoći, ako su drugi vidovi komunikacije zakazali, službe za spasavanje obično imaju tehničku mogućnost da im se javite i da dogovarate potrebne radnje za spasavanje ili pomoć.

Šta i kako

Kako ovo nije tekst o tome kako biti radio amater, pokušat ću se usredotočiti samo na ono što što bi vama planinarima bilo bitno da znate. Tako da će ovo biti jedan brzi pregled važnih pojmova i šta to znači u praksi. Svakako za više detalja, pokušajte kontaktirati ili se jednostavno raspitajte kod nekog od radioamatera.

Šta su “Simplex i Duplex” komunikacija

Kad se kaže da neko razgovara u “simplex-u”, to zapravo znači da dva ili više sudionika razgovora imaju podešenu svoju stanicu na istu frekvenciju, te se nalaze u okruženju gdje njihov signal kvalitetno i uspješno dolazi do drugog sudionika u razgovoru.

To znači da dok jedan sudionik govori, svi ostali sa tom frekvencijom ga čuju. Dakle, prijem i predaja se vrše na istoj frekvenciji.

Ako je razgovor u “duplex-u” to onda znači da imao različite frekvencije za prijem i predaju. Kada je naša stanica upaljena, mi primamo saobraćaj na jednoj frekvenciji, međutim u momentu kada pritisnemo taster na našoj stanicu i počnemo govoriti, naša stanica promjeni frekvenciju i šalje signal na drugoj frekvenciji.

Takav je slučaj uglavnom kod komunikacije sa radioamaterskim relejom.

Šta je radioamaterski relej ili repetitor

Repetitor je najlakše zamisliti kao centralnu tačku koja omogućava da svi pošalju neki zvuk na nju a onda potom onda to proslijedi ostalima koji je slušaju. Ili kao dvije suprotno spojene radio stanice.

Ima “ulaznu” frekvenciju na koju prima sav saobraćaj, te ima i “izlaznu” fekvenciju, na koju sve ono što dođe na “ulaz” prosljeđuje u eter. A potom, oni koji slušaju “izlaznu” frekvenciju, mogu da čuju sav taj saobraćaj.

Releji imaju “dogovorene” frekvencije i obično se označavaju sa R0, R1, R2… R8 i imaju dogovorene “ulazne” frekvencije te “offset” tj. Razliku za izlaznu frekvenciju. Naprimjer, Relej R0 imam izlaznu frekvenciju “145.600 MHz” i na toj frekvenciji možemo slušati saobraćaj koji repetitor prosljeđuje. A njegova “ulazna” frekvencija je “-600 kHz” (tj. minus 0.6 MHz) od ulazne, tako da njegova “ulazna” frekvencija na koju repetitor prima saobraćaj ispada da je “145.000 MHz”.

Prednos releja je obično što su geografski dobro pozicionirani te obično imaju mnogo veću izlaznu snagu nego radio stanice.

Naš lokalni primjer gdje repetitor omogućava nesmetanu komunikaciju jeste R7 repetitor na Trebeviću. S obzirom da je pozicioniran na vrhu planine, omogućava osobi koja se nalazi u centru Sarajeva da razgovara sa nekim ko je recimo u Hrasnici ili čak i dalje sa druge strane planine.

Postoje pravila na koji način se odvija saobraćaj na releju, na koji način se neko javlja i na koji način je potrebno odgovoriti. Pravila takođe postoje i za simplex! Čitati ispod!

Releje obično održavaju radioamaterski klubovi i savezi.
Ovo su dogovorene frekvencije i oznake se uglavnom odnose na ove frekvencije. )
Oznake i frekvencije za VHF releje:

Oznaka

Oznaka Ulazna frekvencija Izlazna Frekvencija
R0 145.6 145
R1 145.625 145.025
R2 145.65 145.05
R3 145.675 145.075
R4 145.7 145.1
R5 145.725 145.125
R6 145.75 145.15
R7 145.775 145.175

Spisak i lokacije releja u regiji: http://ham.pirot.org

Profesionalna vs. Radioamaterska radio stanice.

Osim “eventualno” kvalitetnijeg signala, “profesionalna” radio stanica je obično predviđena da bude isprogramirana na nekoliko radnih kanala, kako bi osobe unutar neke organizacije mogle da olakšano komuniciraju bez brige o frekvencijama, relejima, ulaznim i izlaznim postavkama itd. Recimo, jedan taksista ima stanicu sa 3 isprogramirana kanala i po potrebi samo mjenja prijem između ta tri kanala te sluša saobraćaj.

Radioamaterske stanice nisu toliko konzervativne i ograničene. Obično je moguće da im se direktno ukuca željena frekvencije te da se direktno na stanici isprogramiraju postavke za relej i slično.

Analogna vs. Digitalna

Na ovu temu bi se kao i o ostalim detaljima ovdje, moglo puno pričati. Ali u osnovi, potrebno vam je znati da ovo na što se ja osvrćem ovdje jesu analogne stanice, digitalne stanice su već neko vrijeme u upotrebi, nude neke napredne i zanimljive mogućnosti ali jako su skupe. Takođe, ogromna je neusklađenost između proizvođača oko standarda vezanih za digitalne radio stanice tako da činjenica da posjedujete digitalnu stanicu, može značiti, kao u mom slučaju, da ste jedini sa takvom stanicom u svom gradu te da nema te nikakve koristi od toga.

Kako kupiti radio stanicu

Osim poznatih i JAKO skupih brandov-a poput Motorola, Yaesu, Kenwood, icom itd, postoji nekolicina, obično kineskih proizvođača, koji su izuzetno povoljni i jednostavni za kupiti.

Poređenja radi, cijena Motorola ili Yaesu radioamateerske analogne ručne radio stanice je od 300 za polovnu (nekada i po 10 godina stara) pa do 1000 KM. Dok, Baofeng radio stanica, nova, sa novom baterijom, punjačem, slušalicom itd, košda manje od 50KM.

(Moram napomenuti, s obzirom da će se vjerovatno neki odvas upustiti u razgovor sa nekim od radioamatera, da će mnogi od njih naprsito i arogantno odbrusiti da je i razlika ukvaliteti onolika kolika je i u cijeni, tako da ovdje moram odmah da naglasim, da imam stanicu koja je plaćena 500 eura i stanicu koja košta 50 KM i moj utisak je ta za onu svrhu o kojoj ovdje govorimo, takav stav apsolutno nije tačan!!!)

Za ove povoljnije stanice, ja preporučujem da traži te proizvođeča “Baofeng” na sledećim stranicama www.radioddity.com , www.ebay.com , www.409shop.com

Najstandardniji model je “UV-5R” s tim da se u poslednjih nekoliko godina pojavilo puno sličnih modela sa sličnim oznakama.

Baofeng stanice su uglavnom jako slične, tek poneka ima neki detalj drugačiji, software je skoro isti, neka tu i tamo ima više izlazne snage, neko dugme više i to je to.

U slučaju kupovine, preporučujem da pogledate sledeće modele: GT-3TP, UV-82, UV-82L, UV-B5, UV-B6, GT-3WP itd.

NIPOŠTO ne kupovati Baofeng stanice koje nemaju display. Skoro sve te stanice su ustvari 2W snage te ih je neophodno programirati za svaku izmjenu. Jako su povoljne ali kupujte ih samo ako vam baš to što one nude treba.

Uz Baofeng obično osim punjača dođe i slušalica sa mikrofonom, mada i nije naručito upotrebljiva. Ako odaberete, nekada i vanjski mikrofon, punjač za auto i kabl za programiranje.

Većina Baofeng stanica slušati FM radio i imaju malu LED diodu na vrhu tako da mogu biti korisne i u mraku.

U praksi, ako kupi te radio stanicu, ona će bez ikakvih problema stići na vašu adresu, niko vas ništa neće pitati. Međutim, zakonski ste ipak obavezni da takvu stanicu prijavite Regulatornoj Agenciji te da bi je koristili, morali bi posjedovati adekvatnu radioamatersku dozvolu. U praksi, nažalost, zbog lošeg stanja i ekstrekno inertnog članstva u klubovima, to bude malo sporija procedura.

Takođe, pošto je cijena svih Baofeng-ova ispod od 40 do 110 KM, neće te imati nikakvih dodatnih troškova oko uvoza.

Kako dobiti radioamatersku licencu

S obzirom na stanje u radioamaterskim klubovima, ovo je najteže pitanje za odgovoriti. Nije da klubovi ne postoje, ali, reći ću prema mom ličnom iskustvu, obično komunikacija bude teška i “skupa”. Mislim da se stvari bespotrebno komplikuju!

Nažalost, to je bilo moje iskustvo u komunikaciji sa bar 4 različite organizacije te vrste. Tako da odmah budete spremni da neke stvari neće ići lako.

U Sarajevu, klub koji bih preporučio je klub pri Elektrotehničkom fakultetu. Mislim da se moja prethodna konstatacija ne odnosi na njih. Tako da vam toplo preporučujem da ih kontaktirate

http://hamradio.etf.unsa.ba

Procedura je obično da se skupi dovoljna grupa polaznika, održi nekoliko zajedničkih predavanja i onda zakaže termin za polaganje ispita. Materijali nisu naručito ni obimni niti potrebno neko naručito učenje. Pogotovo ako se radi o osnovnoj dozvoli “CEPT II”. Nakon tog ispita, RAK (Regulatorna Agencija za Komunikacije) vam izdaje znak i dozvolu tako onda stičete pravo da koristite radio stanice preko 0.5W snage i širi spektar frekvencija.

Naprimjer, moj znak je E74AV i prema registru radio amatera, moguće je saznati moje podatke. Znak nam služi za identifikaciju tokom radio komunikacije.

Listu izdath radioamaterskih znakova može te pogledati ovdje: https://www.rak.ba/rf-radio-amateurs

U radio komunikaciji, on se izgovara zvučnom abecedom, obično na engleskom jeziku (više o tome u sklopu uputstva za Baofeng UV-5R) pa bi to onda u govoru bilo (echo - seven - four - alpha - victor) ili (eko - sedam - četri - alfa - viktor)

Kod nas se najčešće ovako izgovaraju slova a brojeve možete izgovarati na našem ili engleskom jeziku.

Slovo Izgovor Slovo Izgovor
A Alpha N November
B Bravo O Oscar
C Charlie P Papa
D Delta Q Quebec
E Echo R Romeo
F Foxtrot S Sierra
G Golf T Tango
H Hotel U Uniform
I India V Victor
J Juliet W Whiskey
K Kilo X X-ray
L Lima Y Yankee
M Mike Z Zulu

Po znaku je takođe moguće znati iz koje zemlje je vaš sagovornik. Tako svi znakovi u Bosni i Hercegovini počinju sa “E7”, u Hrvatskoj sa “9A”, Srbija “YU”, Slovenija “5S” itd.

Detaljna lista prefiksa po zemljama ovdje: https://en.wikipedia.org/wiki/ITU_prefix

Mislim da je za očekivati da vam klub traži neku novčanu naknadu za ogranizovanje ispita ali i da zahtjevaju od vas da se učlanite u klub. Za znak i dozvolu vam nije neophodno da budete čan kluba!

Takođe, treba razumjeti da je radioamaterizam jako širok pojam te da ima mnogo različitih interesnih sfera. Ne želim ovdje ni ulaziti u sve to, ali imaj te na umu, da ono što vam se iznosi u ovom tekstu, predstavlja samo jedan mali dio radio amaterizma.

Način javljanja na frekvenciji

Radioamateri imaju svoja pravila i etiku ponašanja. Ovdje nećemo detaljisati o tome. Smatram da je dovoljno reći da u radio komunikaciji bude te pristojni, da ne zadržavate frekvenciju predugo te da se uvijek jasno identifikujete sa svojim znakom.

Primjer jedne veze između radio stanice A koju koristi koelga sa znakom E74AV i stanice B koju koristi kolega sa znakom E73GS

Primjer razgovora u simpleksu na frekvenciji recimo 145.200 MHz (Po dogovoru, obično ova frekvencija odgovara nazivu “Kanal S8”)

A: CQ CQ CQ (), ovdje E74AV, da li me neko čuje na ovoj frekvenciji
B: E74AV ovo je E73GS, čujem te dobro i jasno
A: E73GS ovo je E74AV, moje ime je Vedran, moj QTH (
) je vrh Trebevića, da li si me čuo? E73GS ovo je E74AV
B: E74AV ovo je E73GS, moje ime je Samir, moj QTH (*) je Dobrinja, čuo sam te dobro i jasno. E74AV ovo je E73GS

Te sudionici nastavljaju daljnju konverzaciju po izboru.

Na kraju svake veze, nakon pozdrava 73 (*) trebalo bi ponoviti svoj znak i znak svog sagovornika.

Primjer razgovora preko releja/repetitora R7 (145.600/145.000 MHz)

Kad se javljamo na relej, sve je manje više isto s tim da bi trebali biti svjesni da je obično tu više sagovornika i nije potrebno uvijek ponavljanje znaka svog sagovornika nego obično samo svoj znak. Takođe, obično se raportira kvaliteta i jačina signala, pa se to kaže Q1 za loše pa do Q5 za najbolju razumljivost te 1-9 za čujnost.

Recimo, jedan razgovor preko repetitora R7 bi mogao biti:

A: E74AV poziva E73GS
Ili ako nemamo unaprijed poznatog sagovornika sa kojim se želimo čuti:
A: E74AV javljam se na R7, da li me neko čuje
B: E74AV ovdje E73GS, zdravo, tvoj prolaz je bio Q5, ima malo šuma ali modulacija je OK. Ja sam trenutno na Dobrinji, koji je tvoj QTH?
A: Zdravo Samire, hvala ti na javljanju, tvoj prolaz je Q5……itd…. E74AV
…potom nastavljaju razgovor koji žele…
Na posljetku razmjenjuju pozdrav ponavljajući znak svog sagovornika i svoj znak.
B: E74AV Hvala na javljanju, 73, ovo je bio E73GS
A: E73GS Hvala na javljanju, 73, ovo je bio E74AV

(*) Postoji cijeli niz kratica koje koriste radio amateri, nije neophodno to dedtaljno znati ali neke se često koriste. Takđe, te kratice se speluju kao i znak, zvučnom abecedom.

CQ - “Si - Kju” - Označava opšti poziv
73 - “Sedam tri” - Pozdrav za kraj veze
QTH - “Ku - Te - Ha” - Geografska lokacija
Itd. (Više u priloženim skriptama)

Predrasude

Tags:

ham / radio / radioamater / radioamateri / relej / repetitor / planinarenje / planina
micro:bit